Download Ivica i Filip Gusić - Rječnik Dalmatinske zagore i Zapadne Hercegovine PDF

TitleIvica i Filip Gusić - Rječnik Dalmatinske zagore i Zapadne Hercegovine
File Size5.3 MB
Total Pages582
Table of Contents
                            ČITATELJU
A
B
C
Č
Ć
D
DŽ
Đ
E
G
I
J
K
L
LJ
M
N
NJ
O
P
	Pr
R
S
Š
T
U
V
Z
Ž
                        
Document Text Contents
Page 292

OGNJIŠĆE

imao je ognjilo, kremen i lešku i
obično je to držao u pripašnjači.

Upaljenom leškom mogla se naložiti
i vatra. Šibice (šuverini) bile su
skupe.
2. dio rala. U obliku je šuplje

željezne pločice i meće se između
ojice i špice (šila).
OGNJIŠĆE - isto što i komin (rjeđe

tako govore). Tu gori vatra. Sprida
izgori, straga otpade. Izgovaraju i

ognjište. Ognjišće je u siditoj kući,
znalo je biti i na tavanu, ne nužno na
zemlji. Vidi komaštre, kotianica,

čeran, kut, priklad, ožeg, štipale.

OGNJOJČINA - zemlja na koju se

sliva gnjoj (koja je blizu rpe, na

kojoj i oko koje se zadržava blago,
na kojoj su se torile ovce i sl.). To je
dobra zemlja. Izgovaraju i
ognjojština. Vidi splava k.
OGOLIŠITI - ogoliti; opljačkati.
Tili bi ga skroz ogolišit.

OGORINA - ostatak drveta koji je
gorio, ali nije izgorio, ugarak,
ogorjelina. Vidi glavnja.
OGORJE - selo u splitskoj zagori sa
zaselka m Svilaja. Franjevačka župno
mjesto (sv. Jure mučenik) u šibenskoj

biskupiji , drniškom dekanatu. U župi
su i Radunić i Mala Milešina.

287 OGREDA

Ogorski (koji je iz Ogorja, koji

pripada Ogorju).
Čudila se i ogorska dica

Kako prašku grize magarica.

OGRA - dio uža kod uprćene žene,

stoji oko vrata. Svako uže oko vrata
životinje (teleta, magareta itd.). Vidi

priuza, ogrica.

Na mom momku lipi opanaka,

Gori ogra, doli bosa noga.

OGR(I)CA - ovratnik na košulji,
ogrčica.

Ovce moje mirujte u doli,

Dok rašijen ogrčicu loli.

OGRĆATI - vidi zagrćati.

OGREDA - l . ograđena šuma, njiva
ili pašnjak, ograda. Može imati i

posebno ime: ako je u njoj njiva ili
više njiva u udolini zovu je dolac,
doci, dočić, dočići, ako je njiva s

okrajkom zovu je oblog, ako je
samo drveće ili uglavnom drveće

kažu samo ogreda, ako su se u njoj
torile ovce znaju je zvati torina,
torine, zovu je kažela ili klačina ako

je :J njoj bila kažela ili ako se u njoj

palila klačina, često je zovu po
vlasniku (to ne mora biti sadašnji
vlasnik, dapače češće je obratno) itd.

Vidi selina, paska, vlaka, lastve.

Page 581

ŽUJICA

Izgovaraju i džugor, džugoriti. Vidi

gagolj.

ŽUJICA - l . vitica na lozi. Vidi

vriža.

2. ukopana rupica da se vrata bolje

okreću (vrata na Žujicu). Veće od

vola, veće od konja, misto mu ka jaje.

ŽUJO - žutolika osoba. Izgovaraju i

žuja (za muško i za žensko), žujan.
ŽUK - l . gorak.

2 . polukisel; slabo ukiseljen (iako se

željelo da se ukiseli). Kad se kupus

još ne ukiseli ili kad se mlijeko kiseli,

a ne ukiseli se dokraja, kažu da je

žuklo. Sve ti se ukiselilo osin mlika i

kupusa. Vidi žukniti.
Ž UKNITI - postati žuk. Kad se

kupus u vrtlu napuni vode od kiše, pa

poslije dođe sunce, dogodi se da se

umalo ne ukiseli. Tada kažu da je

kupus žuknija. Slično je prožukniti.

Vidi smuždati se, muždekniti se.
ŽULJATI - ticati se; brigati se

(uglavnom o nečemu o čemu se ne bi

trebalo brigati). Ne bi te tribo vali

žuUat tuđi posli. Koga žulja taj se

čde.

ŽUMANCE - žumanjak u jajetu.

Izgovaraju i žumanjce, žmance,

žumanac. Vidi bilance.

576 ŽVALOV

ŽUNAST žućkast, žućkasto-

crvenkast. Žunin je žunast ovan ili

jarac, žuna je takva ovca ili koza.

Vidi žujo, žutulja.
ŽUNTA - l . vezivno tkivo. Boli me

svaka Žunta. Igra mu svaka Žunta.

2. loše meso koje mesari dodaju uz

komad dobra mesa. Nabacija mi je

Žunte. Vidi žlundra.
ŽUPA - selo u imockoj zagon .

Naziva se i Župa Biokovska. Župno

mjesto (Sv. Ivan Krstitelj).
ŽUTAC - vrsta platna, suprotno od

bilać. Isto žutica.
ŽUTENICA - vrsta jestivog divljeg

zelja, poput mličike. Izgovaraju i

žutinica te žutulja.
ŽUTICA - isto što i žutac.
ŽUTINA - bijelo (žućkasto) vino.
ŽUTINICA - isto što i žutenica.
ŽUTOVA TI - biti žut u licu (žute

ceri). Žuti žutuju, crveni putuju.

ŽUTULJA - krava žućkaste dlake.

Neki tako zovu travu žutenicu. Vidi

žunast.

ŽVAKOĆATI - žvakati polako;

pokušavati žvakati. Telica mi je

počela poma lako Žvakoćati. Govote i

žvakuljiti.

ŽV ALOV - koji ima žvalje, brzdov.

Similer Documents