Download Ispitivanje Konstrukcija.mjerni Uredjaji2 PDF

TitleIspitivanje Konstrukcija.mjerni Uredjaji2
File Size141.3 KB
Total Pages7
Document Text Contents
Page 1

INSTRUMENTI ZA MJERENJE DUŽINE GRAĐEVINARSTVO

Dužina je mjerna veličina koja definiše razliku položaja dvije tačke u prostoru,
tj. njihovu udaljenost ili put koji između njih treba preći pri pravolinijskom kretanju.

Uobičajena oznaka za dužinu je l, a mjerna jedinica je metar. Mjerenje se određuje
apsulutnom vrijednošču neke veličine koja se čita direktno sa mjernog pribora.

Rezultat mjerenja se izrazava brojčanjim vrijednostima.

Postoje mnogi uređaji za mjerenje dužina od kojih su najpoznatiji : pomicno
mjerilo,mikrometar, metar, linijar,radar, tahometar, visinomjer, mjerni listici, mjerni
kotači, mikrometarski vijak.

Mjerni instrument služi za neposredno mjerenje fizikalnih mjerenih veličina. Oni u

postupku određivanja vrijednosti mjerene veličine zamjenjuje čovjekova osjetila.

Mjerenje je uspoređivanje stvarne mjere s mjernom jedinicom na mjernom

instrumentu. Mjerenjem se dobije brojčani iznos stvarne mjere. Obzirom na tačnost

izrade mjernih instrumenata, moguće su greške mjerenja.Najčešći uzroci su:

 neprikladno mjerilo u pogledu točnosti mjerenja

 istrošen mjerni instrument, pa je potrebno umjeravanje (baždarenje), popravak
ili zamjena

 uticaj temperature; poželjna je ista temperatura mjernog instrumenta i
proizvoda

 uticaj vlage i prašine, te se dešavaju povećane mjere

 uticaj vibracija; treba odvojiti prostoriju za precizna mjerenja

 nedovoljno iskustvo, recimo koso postavljanje, krivo očitavanje, prejaki
pritisak, masnoća

Metar je osnovna SI jedinica za dužinu. Definicija mu glasi: "Jedan metar jednak je

putu koji svjetlost pređe u vakuumu za 1/299 792 458 dio sekunde."[1]

Osim osnovnog oblika - metar, često se koriste i izvedenice:

http://bs.wikipedia.org/wiki/Mjerna_veli%C4%8Dina
https://bs.wikipedia.org/wiki/Metar#cite_note-Res1-1
https://bs.wikipedia.org/wiki/Sekunda
https://bs.wikipedia.org/wiki/Vakuum
https://bs.wikipedia.org/wiki/Svjetlost
https://bs.wikipedia.org/wiki/Definicija
https://bs.wikipedia.org/wiki/SI_osnovne_jedinice
https://hr.wikipedia.org/wiki/Iskustvo
https://hr.wikipedia.org/wiki/Vibracije
https://hr.wikipedia.org/wiki/Vlaga
https://hr.wikipedia.org/wiki/Temperatura
https://hr.wikipedia.org/wiki/Broj
https://hr.wikipedia.org/wiki/Osjeti
https://hr.wikipedia.org/wiki/Mjerna_veli%C4%8Dina
https://hr.wikipedia.org/wiki/Fizika
https://hr.wikipedia.org/wiki/Mjeriteljstvo
http://bs.wikipedia.org/wiki/Metar
http://bs.wikipedia.org/wiki/Kretanje
http://bs.wikipedia.org/wiki/Prostor

Page 2

 nanometar ili 1 nm = 1 * 10−9 metara (ili milijarditi dio jednog metra) - npr. za
mjerenje talasnih dužina vidljive svjetlosti (400-760 nm)

 mikrometar ili 1 μm = 1 * 10−6 metara (ili milioniti dio jednog metra) - u
elektronici (obzirom kako se već proizvode čipovi u 90 nm tehnici, skoro će

zavladati nanotehnologija)

 milimetar ili 1 mm = 1 * 10−3 metara (ili hiljaditi dio jednog metra) - tehnički
nacrti (mašinstvo - građevinari kao mjeru koriste centimetre)

 centimetar ili 1 cm = 1 * 10−2 metara (ili stoti dio jednog metra)

 decimetar ili 1 dm = 1 * 10−1 metara (ili deseti dio jednog metra)

 kilometar ili 1 km = 1 * 103 metara (ili hiljadu metara) - od trčanja na 5 ili 10
kilometara do 42,125 kilometra (maraton)

 gigametar ili 1 Gm = 1 * 109 metara (ili milion kilometara) - u astronomiji

METAR je alat koji služi za mjerenje.Razlikujemo drveni i metalni metar.

Drveni metar može biti u obliku štapa u dužini od 1 metra na kojem

su brojčane oznake dužine, a može biti u preklopljenom obliku kada se sastoji od

više međusobno spojenih drvenih dijelova koji su dugački oko 20 cm (najčešće je

dužine od 2 metra).

Metalni metar je u obliku dugačke metalne trake koja se može izvlačiti (i pomoću

opruge vraćati nazad) iz plastičnog ili metalnog kućišta. Dužine ovog metra se kreću

od 1 metar pa do 10 metara (što je uvjetovano kvalitetom metalne trake).

Postoji i treća vrsta metra koji je u pravilu od platnenih materijala a dužine mu se

kreću od 10 pa na više metara.

PANTLJIKA

Mjerenje dužina, odnosno rastojanja između tačaka na terenu, do prije nekoliko

desetina godina, izvodilo se trakama od metala, koje su su se zvale pantljike.

Pantljike su u početku izrađivane od metala širine najčešće 1.5cm. debljine 2mm i

dužine od 20 do 50m. Pantljike dužine od 20 i 25 m zvale su se ručne pantljike i

obično su se namotavale na valjak koji se vrti rukom, pa se zbog toga i zvala ručna

pantljika. Sa njom su se mjerila rastojanja do 30m. Pantljika od 50 m zvala se poljska

https://hr.wikipedia.org/wiki/Cm
https://hr.wikipedia.org/wiki/Du%C5%BEina
https://hr.wikipedia.org/wiki/Broj
https://hr.wikipedia.org/wiki/Metar
https://hr.wikipedia.org/wiki/Drvo
https://hr.wikipedia.org/wiki/Alat
https://bs.wikipedia.org/wiki/Astronomija
https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Gigametar&action=edit&redlink=1
https://bs.wikipedia.org/wiki/Maraton
https://bs.wikipedia.org/wiki/Kilometar
https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Decimetar&action=edit&redlink=1
https://bs.wikipedia.org/wiki/Centimetar
https://bs.wikipedia.org/wiki/Ma%C5%A1instvo
https://bs.wikipedia.org/wiki/Milimetar
https://bs.wikipedia.org/wiki/Nanotehnologija
https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Mikrometar&action=edit&redlink=1
https://bs.wikipedia.org/wiki/Nanometar

Page 3

pantljika i služila je za mjerenje rastojanja od 30 do 200m. Imajući u vidu činjenicu da

su pantljike bile izrađene od neke metalne legure, zbog upotrebe na terenu po rosi i

kiši, pantljike su poslije kraće upotrebe korodirale i bez obzira što su se poslije

upotrebe obavezno sušile i podmazivale, poslije nekog vremena postajale su

neupotrebljive. Da bi se izbjegla korozija, pantljike su presvlačene providnom

plastikom a kasnije su izrađivane od plastike.

Mjerenje dužina pantljikom, vrši se koso po terenu i ta rastojanja se moraju

redukovati na horizontalnu odnosno projekcionu ravan, koja je poznata iz ranijih

predavanja u kojoj se pomoću koordinata opisuju prostorne forme. Da bi se

redukovala dužina na horizont, neohodno je poznavati visinsku raliku između tačaka

do kojih se mjeri dužina a često i do prelomnih tačaka u kojima se mijenja nagib

terena koje se nalaze između krajnjih tačaka.

MJERNI KOTAČ

Mjerni kotač je geodetski mjerni instrument za mjerenje udaljenosti

na cestama i terenima. Kotači su precizni modeli sa mehaničkim brojačem koji se vrti

i unazad. Obim kotača je brušenjem podešen na točnu mjeru, pa je time je osigurana

visoka točnost

Mjerni kotač je nastao otprilike s otkrićem odometra ili brzinomjera za motorna vozila,

negdje u 17. stoljeću. Prvi modeli su izrađeni od drva, s čeličnim obručem. Prve

konstrukcije su bile slične kotačima kočija, a radile su se u istim radionicama. Neki

proizvođači su radili i konstrukciju s dva kotača. Današnji mjerni kotači se uglavnom

rade od aluminijske konstrukcije i sa zračnim kotačima.

ŠUBLER

Šubler je ručni mjerni instrument za mjerenje vanjskih i unutarnjih promjere raznih
predmeta.Pomičnim mjerilom mjerimo dimenzije pravilnih tijela s preciznošću do
desetog dijela milimetra.

Sastoji se od štapa s upisanim skalama (na donjem dijelu je ucrtana milimetarska, a
na gornjem skala u inčima), klizača s noniusom, krakova za mjerenje vanjskih
dimenzija tijela, šiljaka za mjerenje unutarnjih dimenzija, te izbočenja za mjerenje
dubine. Radi preciznijeg očitavanja dimenzija, pomično mjerilo ima i kočni
mehanizam (obično se radi o vijku kojim se klizač pričvrsti za štap).Izrađuje se
od čelika, plastike kao i od drveta za mjerenja predmeta većih dimenzija
(npr. šumari koriste za mjerenje promjera stabala). (1).

Sa pomičnim mjerilom se mogu mjeriti:

http://hr.wikipedia.org/wiki/Promjer
http://hr.wikipedia.org/wiki/%C5%A0uma
http://hr.wikipedia.org/wiki/Drvo
http://hr.wikipedia.org/wiki/%C4%8Celik
http://hr.wikipedia.org/wiki/Vijak
http://hr.wikipedia.org/wiki/In%C4%8D
http://hr.wikipedia.org/wiki/Metar
http://hr.wikipedia.org/wiki/Dimenzija
http://hr.wikipedia.org/wiki/Promjer
http://hr.wikipedia.org/wiki/Mjerni_instrument
https://hr.wikipedia.org/wiki/Aluminij
https://hr.wikipedia.org/wiki/%C4%8Celik
https://hr.wikipedia.org/wiki/Drvo_(materijal)
https://hr.wikipedia.org/wiki/Motorna_vozila
https://hr.wikipedia.org/wiki/Kota%C4%8D
https://hr.wikipedia.org/wiki/Reljef
https://hr.wikipedia.org/wiki/Cesta
https://hr.wikipedia.org/wiki/Mjerni_instrument
https://hr.wikipedia.org/wiki/Geodetsko_mjerenje

Page 4

 Promjeri predmeta ili dimenzija u čeljustima;
 Unutrašnji promjer ili dimenzije predmeta između „ušica“;
 Mjerenje dubine.

Pomična mjerila se izrađuju u tačnosti:

 0,1 mm – dužina noniusa je 9 mm s 10 crtica

 0,05 mm – dužina noniusa je 19 mm s 20 crtica

 0,02 mm – dužina noniusa je 49 mm s 50 crtica

Osim mehaničkog pomičnog mjerila, danas se izrađuju pomično mjerilo s mjernom

urom i pomično mjerilo s digitalnim pokazivačem mjere.

Kada se s pomičnim mjerilom mjeri unutrašnja mjera (npr. unutrašnji promjer cijevi),

na očitanu mjeru treba dodati + 10 mm. To je zato jer debljina šiljaka za mjerenje

unutrašnjih dimenzija iznosi 10 mm.

Jedna od posebnih konstrukcija pomičnog mjerila je dubinomjer.

MIKROMETARSKI VIJAK

Mikrometarski vijak je sprava za mjerenje vrlo malenih duljina. Sastoji se od

precizno izrađena vijka maloga hoda, koji se okreće u cilindarskoj matici. Na matici

su naznačeni dijelovi okretaja. Zakretanjem vijka dovodi se graničnik u dodir s

predmetom ili slikom predmeta koji se mjeri, a iz broja okretaja vijka određuje se

mjerena duljina. Mikrometarski vijak sastavni je dio mnogih instrumenata, na

primjer mikroskopa i teleskopa, pomičnih mjerila za precizno određivanje debljine

ploča ili promjera šipki i tako dalje. [1]

Mikrometarski vijak je mjerni instrument kojem je točnost očitanja mjerne vrijednosti

do 0,01 mm. Slično pomičnom mjerilu, mikrometarski vijak se sastoji od nepomičnog

i pomičnog dijela. Umjesto da klizi, pomični se dio miče pomoću vijka. Mjerenje

duljina pomoću vijka zasniva se na proporcionalnosti između translacijskog pomaka

vijka i kuta zakretanja vijka. Kad se vijak okreće u matici, njegov pomak očitava se na

nepomičnoj skali tako da se prati pomak ruba bubnja. Hod vijka (translacijski pomak

za puni okret) iznosi točno 0,5 mm. Budući da je skala na bubnju podijeljena na 50

djelića, moguće je mjeriti duljinu do točnosti očitanja od 0,01 mm, što je peterostruko

točnije od mogućnosti koju pruža pomično mjerilo. [2]

Tijelo kojemu se mjere dimenzije, stavi se između nakovnja i vijka (pomični dio), a

vijak se približava tijelu sve dok ga ne dodirne. Dodir mora biti lagan da se tijelo ne bi

deformiralo. Poželjno je da pritisak bude uvijek jednak. Da se to postigne,

https://hr.wikipedia.org/wiki/Mikrometarski_vijak#cite_note-2
https://hr.wikipedia.org/wiki/Matica
https://hr.wikipedia.org/wiki/Vijak
https://hr.wikipedia.org/wiki/Pomi%C4%8Dno_mjerilo
https://hr.wikipedia.org/wiki/Mjerni_instrument
https://hr.wikipedia.org/wiki/Mikrometarski_vijak#cite_note-1
https://hr.wikipedia.org/wiki/Teleskop
https://hr.wikipedia.org/wiki/Mikroskop
https://hr.wikipedia.org/wiki/Matica_(naprava)
https://hr.wikipedia.org/wiki/Vijak
https://hr.wikipedia.org/wiki/Duljina
https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Cijev&action=edit&redlink=1

Page 5

mikrometarski vijak se okreće isključivo pomoću zupčastog kotačića sa zaporom, koji

klikne kadpritisak pomičnog dijela na tijelo dosegne određenu vrijednost. Nakon toga

nema potrebe više okretati nazubljenu glavu jer sigurnosni mehanizam

mikrometarskog vijka spriječava daljnje stezanje. Bubanj s rotirajućom nonius skalom

ne smije se dirati!

Nepomična skala je linijama podijeljena na dužine duljine 0,5 mm, a na obodu bubnja

se nalazi linearna skala s oznakama od 0 do 50. Gornje linije označavaju

punemilimetre. Okretanjem bubnja za puni krug, on se pomakne za pola milimetra te

je potrebno na nepomičnoj skali označiti i polovice milimetra.

Osnovna podjela mikrometarskog vijka je s obzirom na način mjerenja: [6]

 mikrometarski vijak za vanjska mjerenja (za mjerenje debljine žice, osovina,
vanjskog promjera valjaka i cijevi)

 mikrometarski vijak za unutarnja mjerenja (unutrašnji promjer cijevi ili ležaja)

 mikrometarski vijak – dubinomjer (za mjerenje dubine utora ili navoja)

MJERNE PLOČICE

Mjerne pločice ili etaloni služe za precizno mjerenje i kontrolu mjernih instrumenata.

Imaju veću preciznost od pomičnog mjerila i mikrometarskog vijka. Rade se

od čelika otpornog na: habanje, koroziju, vlagu i toplinu, koji je kaljen, brušen,

lepovan i poliran. Za specijalne svrhe se rade od tvrdog metala i kvarca. Osnovna

namjena je za kontrolu ostalih mjera. Paralelne mjerne površine daju željenu dužinu.

Spajanje mjernih pločica kombiniramo tako da dobijemo željene dužine (stavljamo

jednu pločicu na drugu). Drže se zajedno uslijed ravnih površina. Da bi se zaštitili od

vlage i topline, uzimaju se pincetom ili kožnim rukavicama. [1]

Isporučuju se u specijalno urađenim garniturama od: 112, 105, 86, 79, 47, 36, 32, 18

ili 9 komada pločica. Tako na primjer, garnitura od 86 komada ima:

 9 kom sa povećanjem 0,001; od 1,001 do 1,009 mm

 10 kom sa povećanjem 0,01; od 1,01 do 1,1 mm

 10 kom sa povećanjem 0,01; od 1,11 do 1,2 mm

 10 kom sa povećanjem 0,01; od 1,21 do 1,3 mm

 10 kom sa povećanjem 0,01; od 1,31 do 1,4 mm

https://hr.wikipedia.org/wiki/Mjerne_plo%C4%8Dice#cite_note-1
https://hr.wikipedia.org/wiki/Kvarc
https://hr.wikipedia.org/wiki/Toplina
https://hr.wikipedia.org/wiki/Vlaga
https://hr.wikipedia.org/wiki/Korozija
https://hr.wikipedia.org/wiki/%C4%8Celik
https://hr.wikipedia.org/wiki/Mikrometarski_vijak
https://hr.wikipedia.org/wiki/Pomi%C4%8Dno_mjerilo
https://hr.wikipedia.org/wiki/Mjerni_instrument
https://hr.wikipedia.org/wiki/Mjeriteljstvo
https://hr.wikipedia.org/wiki/Cijev
https://hr.wikipedia.org/wiki/Valjak
https://hr.wikipedia.org/wiki/Osovina
https://hr.wikipedia.org/wiki/%C5%BDica
https://hr.wikipedia.org/wiki/Mikrometarski_vijak#cite_note-6
https://hr.wikipedia.org/wiki/Metar
https://hr.wikipedia.org/wiki/Tlak
https://hr.wikipedia.org/wiki/Kota%C4%8D
https://hr.wikipedia.org/wiki/Zup%C4%8Danik

Page 6

 9 kom sa povećanjem 0,01; od 1,41 do 1,49 mm

 10 kom sa povećanjem 0,5; od 0,5 do 5,0 mm

 9 kom sa povećanjem 0,5; od 5,5 do 9,5 mm

 9 kom sa povećanjem 10; od 10 do 90 mm

Postoje 4 klase tačnosti etalona mjernih pločica: [2]

 0. stupanj: za reguliranje preciznih mjernih instrumenata i za kontrolu samih
mjernih etalona

 1. stupanj: za kontrolu šablona za postavljenje alatnih strojeva

 2. stupanj: za podešavanje radioničkih mjerila

 3. stupanj: za mjerenje u proizvodnj
LASERSKI DALJINOMJER

Razvoj poluvodičkih lasera, mikroprocesora i poluvodičkih integriranih
elektroničkih sklopova omogućio je razvoj malih laserskih ručnih daljinomjera.
Prvi ručni laserski daljinomjer izložen je 1994.g. na sajmu graditeljstva u Parizu,
kao novi proizvod tvrtke Leica iz Švicarske.

Visoka preciznost mjerenja, minimalna veličina daljinomjera i jednostavna
upotreba osnovne su karakteristike ručnog laserskog daljinomjera.
Digitalnim tragačem zrake brzo se i jednostavno pronalazi cilj uz
mogućnost primjene digitalnog povećanja (engl. zoom). Ručni laserski
daljinomjer u sebi ima ugrađen inklinometar, te se može mjeriti i nagib
postavljanjem instrumenta na podlogu. Ugrađena libela omogućava
horizontiranje instrumenta, a samim time i lasersku zraku u prostoru.

Različiti proizvođači ručnih laserskih daljinomjera u svojim specifikacijama
navode različite tehničke podatke za različite tipove daljinomjera. Kod starijih
tipova daljinomjera doseg mjerenja dužine do ciljne točke bio je od 30 cm do 100
m, s mjernom nesigurnošću od ± 3 mm, dok se danas modernim laserskim
daljinomjerima dužina može izmjeriti od 5 cm do 200 m, s mjernom nesigurnošću
± 1,5 mm. Vrijeme mjerenja dužine je od 0,4 do 4 s. Širina laserskog snopa je
između 6 mm i 60 mm ovisno o udaljenosti do ciljne točke. Ručni laserski
daljinomjeri su, u velikoj mjeri, zamijenili dosadašnje geodetske mjerače relativno
malih udaljenosti kao što su mjerna vrpca, dvometar i sl. Upotreba ručnih

https://hr.wikipedia.org/wiki/Mjerne_plo%C4%8Dice#cite_note-2

Similer Documents