Download GPPP-Skripta ,Bez Pravnih Lijekova PDF

TitleGPPP-Skripta ,Bez Pravnih Lijekova
File Size344.8 KB
Total Pages69
Document Text Contents
Page 34

rokovi čije trajanje određuje sud s obzirom na okolnosti slučaja. Sudski rokovi mogu se na
prijedlog stranke produžavati ako za to postoje opravdani razlozi.

Računanje rokova

Rokovi se računaju na dane, mjesece i godine. Ako je rok određen na dane u rok se ne
uračunava dan kada je dostava ili saopštenje obavljeno već se za početak roka uzima prvi
idući dan. Rok ističe protekom posljednjeg dana. Kad je određen na mjesec i godine on se
završava protekom onog dana posljednjeg mjeseca, odnosno godine koji po svom broju
odgovara danu kada je rok otpočeo.

Održavanje roka

Stranka čija je radnja određena rokom održala je rok ako je radnju preduzela prije njegovog
isteka.

Ročišta

Ročište je vremenski momenat određen od strane suda radi zajedničkog preduzimanja radnji
suda sa strankama i drugim učesnicima u postupku na određenom mjestu. Ročišta mogu biti
obavezna i fakultativna. Sud će obavezno odrediti održavanje ročišta kad je to zakonom
propisano. I onda kada po zakonu održavanje ročišta nije obavezno sud može odlučiti da se
ročište održi ako smatra da bi to doprinijelo bolje razrješnjenju sporne pravne stvari. Sud će
na ročište pozvati stranke i ostale osobe čije prisustvo cijeni potrebnim. Pozivanje stranaka je
obavezno jer ima sud na taj način pruža mogućnost da raspravljaju pred sudom. Ročište se u
pravilu održava u sudskoj zgradi radnim danom u toku redovnog radnog vremena. Međutim,
sud može odlučiti da se ročište održi izvan sudske zgrade kad ustanovi da je to nužno ili da će
se na taj način uštedjeti u vremenu ili troškovima postupka.

Povrat u prijašnje stanje

Povrat u prijašnje stanje je pravno sredstvo kojim se strankama daje mogućnost da otklone
negativne posljedice propuštanja ročišta ili roka tako što će propuštenu parničnu radnju po
odobrenju suda naknadno izvršiti.

Posljedice propuštanja ročišta

Ako na pripremno ročište ne dođe tužitelj a bio je uredno obaviješten onda nastupa
presumpciija da je tužitelj povukao tužbu ako ni tuženi nije zahtijevao da se ročište održi. Ako
na pripremno ročište ne dođe uredno obaviješteni tuženi ročište će se održati bez njegovog
prisustva. Za tučenog to znači da će biti prekludiran u pogledu iznošenja novih činjenica i
predlaganja novih dokaza koje nije iznio odnosno predložio u odgovoru na tužbu i da neće
moći podnijeti protivtužbu ako ona nije podnijeta u odgovoru na tužbu.

Posljedice propuštanja roka

34

Page 35

Posljedice prekluzije pogađaju onu stranku koja je propustila da određenu parničnu radnju
preduzme u okviru zakonskog roka. Propuštanjem zakonskog roka za izjavljivanje žalbe i
vanrednih pravnih lijekova stranka gubi pravo da izjavi žalbu i vanredni pravni lijek.

Pretpostavke za povrat

1)Da je stranka propustila ročište ili rok za preduzimanje neke parnične radnje;

2)Da je stranka zbog propuštanja ročišta ili roka izgubila pravo na preduzimanje propuštene
parnične radnje;

3)Da je do propuštanja došlo usljed opravdanih razloga koji se nisu mogli predvidjeti niti
izbjeći;

4)Da je stranka predložila da joj se dopusti naknadno izvršenje propuštene parnične radnje;

5)Prijedlog mora biti podnesen u zakonskom roku (prijedlog se podnosi u roku od 8 dana
računajući od dana kada je prestao razlog koji je prouzrokovao prepuštanje. Nakon proteka
roka od 60 dana od dana propuštanja ne može se tražiti povrat u prijašnje stanje).

Postupak po prijedlogu

Prijedlog za povrat u prijašnje stanje podnosi se sudu kod kojeg je trebalo obaviti propuštenu
radnju. Sud kome je prijedlog podnijet a priori utvrđuje da li je prijedlog blagovremen i
dopušten. Prijedlog je nebalgovremen ako je podnijet nakon isteka subjektivnog roka od 8
dana ili objektivnog roka od 60 dana. Prijedlog je nedozvoljen ako stranka zbog propuštebog
ročišta ili roka nije izgubila pravo da propuštenu parničnu radnju naknadno obavi u kasnijem
toku parničnog postupka. Ako sud ustanovi da je prijedlog blagovremen i dopušten zakazat će
raspravu da bi odlučio o osnovanosti osim ako su činjenice na kojima se prijedlog zasniva
opštepoznate. Odlučivanje o prijedlogu za povrat u prijašnje stanje bez održavanja rasprave
predstavlja povredu odredaba parničnog postupka. Ako sud na ročištu usvoji prijedlog za
povrat u prijašnje stanje može na istom ročištu nastaviti s raspravljanjem o glavnoj stvari.

Dejstvo rješenja kojim se prijedlog usvaja

Kada sud rješenjem dozvoli povrat u prijašnje stanje parnica se vraća u ono stanje u kome se
nalazila prije propuštanja i ukidaju se odluke koje je sud zbog propuštanja donio. Rješenje
suda o dozboli povrata ima konstitutivno dejstvo. Protiv ovog rješenja nije dopuštena posebna
žalba ali ga suprotna stranka može pobijati u žalbi protiv odluke o glavnoj stvari.

POSTUPAK PRED PRVOSTEPENIM SUDOM

Tužba

Tužba je dispozitivna parnična radnja kojom se pokreće parnični postupak. Zakon propisuje
da tužba mora da sadrži osnov za nadležnost suda, određen zahtjev u pogledu glavne stavri i
sporednih potraživanja, činjenice na kojima tužilac zasniva tužbeni zahtjev, dokaze kojima se
utvrđuju te činjenice, iznaku vrijednosti spora, pravni osnov tužbenog zahtjeva i druge

35

Page 68

1) Formalna pravosnažnost – Presuda koja se više ne može pobijati žalbom postaje
formalno pravosnažna. Presuda stiče svojstvo formalne pravosnažnosti u prvom
stepenu istekom zakonskog roka za ulaganje žalbe, odricanjem od prava na žalbu i
odustankom od podnijete žalbe. Presuda stiče svojstvo formalne pravosnažnosti i u
prvom stepenu donošenjem drugostepene presude u postupku po žalbi kojom je
prvostepena presuda potvrđena ili preinačena.

2) Matrijalna pravosnažnost – ispoljava se u više aspekata:

a) zabrana ponovnog odlučivanja – Kada postoji pravosnažna odluka njome je
definitivno riješen spor i stranke nisu ovlaštene u novoj parnici nastojati ishoditi
preispitivanje onog o čemu je već pravomoćno odlučeno. Ovaj aspekt naziva se
dejstvom presuđene stvari ili res iudicata. Ne postoji pravomoćno presudđena stvar u
sljedećim slučajevima : ako se u ranijem i novom postupku razlikuje činjenični osnov
tužbenog zahtjeva, nema presuđenosti bez obzira što se u novoj parnici javljaju iste
stranke sa sitim predmetom tužbenog zahtjeva.

b) Vezanost suda za pravosnažnu presudu - Smatra se da je istinito sve ono što je
pravosnažnom presduom utvrđeno. U takvoj situaciji sud je pri ocjenjivanju
npr.prethodnog pitanja vezan ranijom pravosnažnom presudom i nije ovlašten o njemu
odlučivati drugačije već mora uzeti da je ono što je uvrđeno pravosnažnom presudom
istinito.

c) Vezanost stranaka za pravosnažnu presudu – Pravosnažna presuda je mjerodavna i za
pravne odnose stranaka koji su prije pravosnažnosti bili sporni.

Izvršnost

Svojstvo izvršnosti mogu steći samo kondemnatorne presude dok pravosnažne mogu postati i
deklaratorne i konstitutivne presude.

Presude koje mogu postati pravosnažne

Pravnosnažne mogu da postanu sve presude kojima se meritorno odlučuje o osnovanosti
postavljenog zahtjeva, bez obzira na njihov sadržaj i način donošenja.

Djeljiva i jedinstvena pravosnažnost

Po jednom shvatanju pravosnažnost je djeljiva jer presuda za svaku stranku postaje
pravosnažna kad je za nju protekao zakonski rok za žalbu a ni jedna od stranaka nije podnijela
žalbu, kad se odrekla prava na žalbu, kad je odustala od izjavljene žalbe. Istovremena
(jedinstvena) pravosnažnost će u praksi biti prava rijetkost jer je mala vjerovatnoća da će se
obje stranke istog dana odreći prava na žalbu ili odustati od već izjavljene žalbe ili da će
istovremeno primiti presudu drugostepenog suda.

Granice pravosnažnosti

Granice pravosnažnosti određuju se u tri aspekta:

68

Similer Documents