Download Douglas Kenyon - Zabranjena Religija PDF

TitleDouglas Kenyon - Zabranjena Religija
File Size5.7 MB
Total Pages391
Document Text Contents
Page 1

ZABRANJENA
RELIGIJA

ZATAJENE HEREZE ZAPADA

Uredio: J. Douglas Kenyon





First published in the USA by Bear & Company, a division of
Inner Traditions International, Rochester, Vermont. This edition
published by arrangement with Inner Traditions International;


Copyright © 2006 by J. Douglas Kenyon






Naslov izvornika :
FORBIDDEN RELIGION

Suppresed Heresies of the West
EDITED BY J. DOUGLAS KENYON

Page 2

Držeći se istog modela kao i kod svoje uspješnice Zabranjena povijest,
J. Douglas Kenyon je iz svoga dvomjesečnika Atlantis Rising prikupio članke
koji istražuju skrivene putove religije, progonjene od strane ortodoksne

Crkve - od vremena prije Krista, dok su se polagali temelji kršćanstva, pa

do žestokih i krvavih vremena katara, templara i slobodnih zidara Novoga

Svijeta. U ovom su istraživanju korijena zapadnjačke vjere otkrivene bliske

veze između drevne egipatske religije i kršćanstva, pravi identitet trojice

mudraca te veza koje su templari iskovali između kršćanstva i slobodnih

zidara. Također, knjiga identificira pravu tajnu organizaciju koja stoji iza tajni

razotkrivenih u knjizi Da Vincijev kod te objašnjava, kolika skrivena vjerska
strujanja i danas utječu na suvremeni svijet.

Ova knjiga je uvod u pravu povijest heretičkih vjerskih tradicija koje su

u društvu igrale jednako važnu ulogu kao i službena vjera, što ih je nepre­

stano nastojala potisnuti i posve uništiti. Rođeni unutar istih vjerskih okvira

koji su na kraju iznjedrili kršćanstvo, ovi su duhovni putovi ipak uspjeli

preživjeti kroz "hereze" Srednjega vijeka kao i kroz teorije velikih renesansnih

mislilaca kakvi su bili Isaac Newton, Giordano Bruno i njihovi nasljednici.

Prenijet i u Novi Svijet zahvaljujući slobodnim zidarima, koji su ondje

potaknuli Američku revoluciju, utjecaj ovih zabranjenih religija može se i

danas pronaći u "Zvijezdama urešenom stijegu" ili takvim slobodnozi-

darskim simbolima kakav je piramida na stražnjoj strani novčanice od jed­

nog dolara.



J. DOUGLAS KENYON je urednik i izdavač dvomjesečnika Atlantis

Rising iz Montane te urednik uspješnice Zabranjena povijest.

Page 195

zapovjednik francuske Legije stranaca. Biron je smatrao da je ta Ame­
rička revolucija tek romantičarska pustolovina. Za njega su Amerikan­
ci, tako slabo naoružani i brojčano slabiji od britanskih snaga, srljali
ravno u poraz. A on je strepio za svoga mlađahnog nećaka.

Isto je o svemu mislio i ujak markiza de Lafayettea. Lafayette i nje­
gov šurjak, vikont Noailles, kao i grof Segur jedva da su stasali u mom­
ke, kad ih je Amerikanac Silas Deane regrutirao i zagrijao za svoje
ciljeve. Stariji Lafayette se svemu tome smijao; nazivao ih je "troji­
com mušketira", sve dok na svoj užas nije shvatio da momci misle
ozbiljno. Još od vremena Križarskih ratova plemićka mladost nije tako
orno letjela u neki oružani sukob.

Drugo bi pitanje bilo: što je vojvoda de Biron zauzvrat očekivao
od Rodneya? Odgovor je postao očigledan. Rodney je britanskim sna­
gama pod zapovjedništvom Cornwallisa morao dostaviti zalihe, pri­
je no što će de Grasse uspjeti snabdjeti američke i francuske snage u
Virginiji. Početak rata bio je siguran, i tu će se raditi o utrci između
dviju mornarica. Rodney je shvaćao važnost utrke prema Virginiji i
značaj pobjede, koju na moru treba izvojevati nad de Grassom; to je
vidljivo iz njegovih pisama zapovjednicima, a i vlastitoj supruzi. No,
on unatoč tome donosi neke neobjašnjive odluke: u tri navrata ne
napada francusku mornaricu, svoju flotu dijeli na dva dijela i sam se
s jednim dijelom vraća u Englesku, tužeći se na prostatu. Francuski
admiral de Grasse uspijeva u svojoj zadaći: dostavlja svježe zalihe i
streljivo Yorktownu unatoč britanskoj opsadi grada, i čitav se svijet
izvrće naopačke. Cornwallis se predao.

Pomorski zapovjednici i admirali ostali su zaprepašteni; odmah
su zasuli lorda Montagua protestima, tvrdeći da je isključivo Rodne-
yeva krivica što britanske trupe nisu na vrijeme dobile potrebne zali­
he. No, moćni ih admiral Rodney ušutka vrativši se prema Karibima,
gdje 1782. do nogu porazi francusku mornaricu u borbi za otočje zva­
no Saints. I premda je izgubio rat, ovu je posljednju bitku dobio te se,
unatoč kritikama, u Englesku vratio kao junak.

Ubrzo nakon poraza Cornwallisa, potpisan je sporazum kojim je
Americi priznata sloboda. Oni koji su dobili rat, dobili su i mir. Ina­
uguracija Washingtona kao prvog američkog predsjednika bila je -
slobodnozidarsko slavlje. Osmislio ju je slobodni zidar, general Jacob

Page 196

Morton. Zakletvu je napisao Veliki Majstor države New York, Robert
Livingston. U Washingtonovoj se pratnji nalazio slobodni zidar, ge­
neral Morgan Lewis, a Bibliju za ovu svečanost osigurala je loža St.
John's iz New Yorka.

Još je jedno slavlje uslijedilo nakon kratkog vremena: osmislio ga
je slobodni zidar, arhitekt Pierre Charles L Enfant, koji je izradio
prvi nacrt ulica za Washington D. C, kada je odlučeno da ovdje bude
smješten glavni grad. I ova je ceremonija bila upotpunjena krštenjem
kukuruzom, uljem i vinom, što bi više pristajalo kakvoj drevnoj tajan­
stvenoj religiji negoli kršćanstvu. Za nove simbole zemlje odabrani
su Svevideće Oko, te krnja piramida i obelisk. I premda to za većinu
Amerikanaca nije imalo nikakvog značaja, slobodni zidari su ga jako
dobro shvatili. Vidi se i danas, na novčanici od jednog dolara, iznad
i ispod piramide: Annuit Coeptis i Novus Ordo Seclorum. Dok je prvi
dio molitva bogu Jupiteru, drugi poručuje: "Novi svjetski poredak".

Washington je vjerojatno shvaćao kako - unatoč osnivanju nacije
na temeljima bratstva i jednakosti - vreba opasnost da se nekoj sili,
pa makar to bili i slobodni zidari, omogući da postane isuviše moć­
nom. Stara izreka da "moć korumpira, a apsolutna moć korumpira
apsolutno" kao da je ukazivala na to, kako ne treba imati povjerenja
u europski koncept kraljeva i nasljednog plemstva, niti ga dopustiti.

Nakon Revolucije bilo je osnovano Društvo časnika, koji su se ti­
jekom rata borili rame uz rame. Ovo je društvo u Cincinnatiju oku­
pilo američke časnike i gotovo sve Malteške vitezove iz Francuske.
No, kada je Washington saznao da namjeravaju ograničiti pristup bu­
dućem članstvu, te ga omogućiti samo svojim potomcima, proglasio
je to elitizmom te zaprijetio da će ih ukinuti. Red je stoga radije izmije­
nio svoju politiku i ponudio Washingtonu da postane njihovim doži­
votnim predsjednikom, što je on glatko odbio.

Nakon Američke revolucije uslijedilo je više od stotinu revolucio­
narnih godina po Francuskoj, talijanskim državama, u Latinskoj Ame­
rici, na kraju i u Rusiji. Tajna društva i urote obrušavale su se na vla-
dajuće klase i vlade koje su postojale stoljećima. Francuska i Ruska
revolucija pretvorile su se u krvave orgije, koje su poslije pružile mo­
gućnost oportunistima i tiranima da se dočepaju vlasti. Samo si je u
Americi demokracija i dalje krčila put.

Page 390

Na američke ideale o slobodi,
njezinom razvijanju i demokraciji
utjecala je misao slobodnih zi-
dara, jer - osnivači poput Geor-
gea Washingtona (na slici), Johna
Hancocka i Benjamina Franklina
bili su svi redom slobodni zidari.

Page 391

Rani portret Ivane Orleanske (1412.-1431.) Vodila je
francusku vojsku protiv Engleza tijekom Stogodišnjeg
rata. Mnogi su Ivanini suborci bili pripadnici Škotske
garde - skupine, za koju se misli da je bila u uskoj vezi
s vitezovima templarima.

Veliki matematičar i znanstvenik Sir Isaac New­
ton (1642. - 1727.) najveći je dio života posvetio
proučavanju alkemije i okultnih misterija.

Similer Documents