Download 237408768-Wolfe-Od-Bauhausa-Do-Naseg-Doma.pdf PDF

Title237408768-Wolfe-Od-Bauhausa-Do-Naseg-Doma.pdf
File Size55.6 MB
Total Pages107
Document Text Contents
Page 2

POSTSCRIPTUM
Rapska 4A, 10 000 Zagreb

T/P: ++ 385 1 30971 26
GSM: ++ 38591 5050003

www.postscriptum.hr

Tom Wolfe: From Bauhaus to our house
© Tom Wolfe, 1981. Sva prava pridrzana.

© Za hrvatsko izdanje Postscriptum, 2005.

Za izdavaca: Dragan Mileusnic
Uredio: Zeljko Serdarevic
Prevela: Marina Leustek

Lektorirala: Amalija Grgosevic

ISBN 978-953-99584-5-7

Oprerna: Mileusnic+Serdarevic
Tisak: Graficki zavod Hrvatske

Zagreb, studeni 2007.

CIP zapis dostupan u racunalnom
katalogu Nacionalne i sveucilisne knjiznice

u Zagrebu pod brojem 635342.

Izdavanje knjige pomoglo je
Ministarstvo kulture RH.

Page 53

58 OD BAUHAU8A DO NASVG DOMA BI.ILG U ISLIP

Ukratko, vladajuci je arhitekturni stil ovdje, u sa-
mom Babilonu kapitalizma, postala gradnja radnickih
stambenih objekata. Radnicka se stanogradnja, onakva
kakvu je razradila sacica arhitekata unutar tabora, usred
rusevina Europe ranih 1920-ih, sada podizala naveliko i
nasiroko u obliku umjetnickih galerija kao novoizgrade-
nih dodatnih objekata prestiznim sveucilistima, muzeja,
gradskih vijecnica, luksuzne stanogradnje, ureda velikih
poslovnih tvrtki, seosMh imanja. Zapravo je sluzila u sve
moguce svrhe osim u svrhu stanovanja za radnike.

Nije da stambena izgradnja vise nikad nije bila
namijenjena radnicima. U vrijeme 1950-tih te pocetkom
1960-ih, savezna je vlada pomogla flnancirati americku
verziju nizozemsMh i njemackih naselja iz 1920-ih godina.
Ovdje su se zvali stambeni projekti. Ali radnici, onako in-
telektualno nerazvijeni, nekako su uspjeli izbjeci javnu
stanogradnju. Nazivali su to jednostavno "projektima" i
izbjegavali in kao da imaju neugodan zadah. Radnici —
ako pod radnicima razumijevamo ljude koji imaju posao
— krenuli su van grada umjesto u predgrada. Zavrsili su
na mjestima kao sto su Islip, Long Island i dolina San
Fernando u Los Angelesu gdje su pokupovali kuce s ko-
sim krovovima i sindrom te drvenom oplatom na fasadi,
bez izrazene strukture ako se to ikako moglo izbjeci, sa
svjetiljkama na trijemu slicnima starinskoj plinskoj ra-
syjeti te postansMm sanducicima postavljenima na dugu
ukrucenu lancu koji kao da je prkosio sili tezi — sa sto
vise slatkih i starinskih detalja to bolje — pa bi te kuce
natrpali "draperijama" koje se jednostavno ne daju opisa-
ti i sagovima od zida do zida, u kojima si mogao izgubiti
cipelu, i postavili ognjista za rostilj i ribnjake s betonskim
andelima koji mokre u njih sa straznjeg travnjaka, parki-
rali buick electre ispred kuce i drzali glisere s motorom
Evinrude gore na prikolici u otvorenoj garazi odmah iza
natkrita prolaza do kuce.

A sto se tice onih postenih skulpturalnih pred-
meta dizajniranih za unutrasnji prostor radnickih stam-
benih objekata, kao sto su Miesovi i Breureovi stolci,
proleteri su ih ignorirali ili prezirali jer su bili posve ne-
upitno neudobni. Taj je namjestaj danas simbol bogat-
stva i povlastena polozaja, uobicajen uglavnom za ukus
supruga poslovnih ljudi koje svakodnevno pasu oci u
najvecoj njujorskoj robnoj kuci za unutrasnje uredenje,

Stolac Barcelona. Najpoznatiji primjer ^
od postenih neburzujskih raaterijala narr
ilajuceg celika i koze. Arhitekt Robert V(
stolac Barcelona sa sarenim uzorkom zb

Decoration & Design Build
primjer dizajna namjestaja,
prodaje po cijeni od 3.465 do
no uz pomoc strucnjaka za i
je visoka veliMm dijelom zboi
terijala namijenjenih radnic
ceg celika i koze. Danas se
crnoj boji ili u smedim nijans
su ih burzujski element!, cir
sokantnijim varijacijama —
kozi ozelota i sarenim uzorc

Jedini koji su ostali z:
vima u danasnjoj Americi su
maju socijalnu pomoc — ti
jekata" — te, dakako, urban
tima kao sto je Olympic Tc
Yorku. Od 1950-ih godina izi
oznacava odreden tip stamt
nista doli naselje u Prankfi
naslaganima uvis trideset, 6
mijenjenih za iznajmljivanje

Page 54

"V ^

Stolac Barcelona. Najpoznatiji primjer Miesovog dizajna namjestaja izraden je
od postenih neburzujskih materijala namijenjenih radnickom stanovanju: nehr-
dtajuceg celika i koze. Arhitekt Robert Venturi dao je pocetkom 1970-ih izraditi
stolac Barcelona sa sarenim uzorkom zbog "ironicne reference".

Decoration & Design Building. Miesov najznamenitiji
primjer dizajna namjestaja, stolac Barcelona, danas se
prodaje po cijeni od 3.465 dolara i moze se nabaviti jedi-
no uz pomoc strucnjaka za unutrasnje uredenje. Cijena
je visoka velikim dijelom zbog postenih neburzujskih ma-
terijala namijenjenih radnickom stanovanju: nehrdaju-
ceg celika i koze. Danas se koza moze naruciti samo u
cmoj boji ili u smedim nijansama. Pocetkom 1970-ih neki
su ih burzujski elementi, cini se, davali izradivati u naj-
sokantnijim varijacijama — zebrinoj kozi, telecoj kozi,
kozi ozelota i sarenim uzorcima.

Jedini koji su ostali zarobljeni u radnickim stano-
vima u danasnjoj Americi su oni koji uopce ne rade i pri-
maju socijalnu pomoc — to su jedini stanovnici "pro-
jekata" — te, dakako, urban! bogatuni koji zive na mjes-
tima kao sto je Olympic Tower na Petoj aveniji u New
Yorku. Od 1950-ih godinaizraz "luksuzna visokogradnja"
oznacava odreden tip stambene zgrade koja zapravo nije
nista doli naselje u Frankfurtu i Berlinu, sa zgradama
naslaganima uvis trideset, cetrdeset, pedeset katova, na-
mijenjenih za iznajmljivanje ili prodaju burzoaziji.

Page 106

TOM WOLFE je roden u Richmondu
u Virginiji, SAD. Godine 1951. obranio
je na Yaleu doktorat s podrucja americ-
kih studija. Od sredine 1950-lh pise u
najprestiznijim americkim casopisima.
Prva knjiga The Kandy-Kolored Tan-
gerine-Flake Streamline Batty, zbirka
ogleda o pojavama i kulturi 1960-ih, ob-
javljena 1965. godine, promovira ga u
vodeceg predstavnika fenomena po-
znatog kao New Journalism. Od tada
je objavio niz zapazenih naslova, o te-
mama u rasponu od hippy kulture do
raketnog programa. Knjiga The Right
Stuff, objavljena 1979. godine, osvojila
je American Book Award u kategoryi
publicistike, kao i nagrade National
Institute of Arts and Letters, nagradu
Harold Vursell za prozni tekst te Co-
lurabijsku novinarsku nagradu. Godine
1987. objavljuje prvi roman The Bon-

fire of the Vanities, koji postaje jednim
od najvaznijih knjizevnih djela razdob-
Ija. Posljednji roman, / am Charlotte Si-
mmons, Wolfe je objavio 2005. godine.

GRADSKA
KNJI2NICA
•M. 02EGOVIC"

VARA2DIN

Page 107

GRADSKA KNJIZNICA I CITAON1CA
•METEL OZEGOVlC" VARAZDIN

72
WOL
O ODROD60849

ISBN 978-953-99584-5-7

U svom kritickom osvrtu na arhitekturu 20. stoljeca — od
zacetaka internacionalnog stila u skoli Bauhaus do ranih
postmodernih ostvarenja Venturija i Gravesa — Tom Wolfe
pokazuje kako je drustvena i intelektualna moda odredila
arhitekturu tog razdoblja, te u kojoj su se mjeri arhitekti
spremno odricali osobne vizije kako bi stvarali u skladu s
diktatom vremena. Sljedeci sudbine vodecih predstavnika
moderne arhitekture — Waltera Gropiusa, Ludwiga Mies
van der Rohea, Le Corbusiera, Franka Lloyda Wrighta i
drugih — Wolfe prati ekspanziju internacionalnog stila od
socijalnog i umjetnickog projekta radnickih domova do
arhitekture najmocnijih americkih korporacija. Wolfe biljezi
i korjenitu promjenu uloge arhitekte, koji se postupno
emancipira od izvrsitelja zelja kapitala u autoritet s kojim
se mora racunati. Pored periodizacije kljucnih djela mo-
derne arhitekture, knjiga "Od Bauhausa do naseg doma"
donosi portret vremena koji se cita poput romana, obuhva-
cajuci pri tomu razvoj novih pravaca u likovnoj umjetnosti
i objasnjavajuci fenomene poput odumiranja umjetnickog
obrta. Cetvrt stoljeca od prvog objavljivanja, ovaj je pro-
svijed protiv moderne arhitekture zadrzao svu britkost
i svjezinu, te se odlicno cita upravo danas, kad avet mo-
dernisticke dogme ponovno opsjeda arhitekturu i dizajn.

9«789539"958457ll

-' '.;;;.'" 1 "' • ' : '•' 7;"0^;/A;-vV;

Similer Documents